Danska – gdje novac vrijedi manje

Došlo je doba kad treba odlučiti kamo za Novu godinu. Kako sam prošao većinu toplijih (čitaj južnih) krajeva Europe, što mi je inače bio običaj posjećivati u hladnijem razdoblju godine, u uži izbor je upala Skandinavija. Tamo nikad nisam bio. Možda malo prehladni krajevi za ovaj dio godine, ali sve izvan Europe je predaleko za tih par dana koliko imam slobodnih za oko Nove godine. Brzim pregledom niskobudžetnih avio kompanija, najjednostavnije i najbrže je bilo doći do Hamburga, iznajmiti rent-a-car i izgubiti par dana po bespućima Danske i Švedske. Rent-a-car u Njemačkoj je bio dobar odabir, jer su cijene u prosjeku duplo manje nego u Skandinavskih zemljama, a Hamburg je jako blizu granice sa Danskom.

Nas petoro, oboružanih dobrom voljom, backpackovima i podosta europskih novaca za naše prilike (jer ipak idemo u oskupe zemlje Europe) krenuli smo na put. Dolaskom na hamburški aerodrom, odmah dobra vijest. Nemaju Forda Focusa i dobijamo klasu veći auto, Mercedes B klasa. 😉 Sa aerodroma krećemo odmah prema Kopenhagenu, glavnom gradu Danske. Tamo ćemo se zadržati nekoliko dana i proslaviti Novu godinu.

Grad bicikla

Danska je najmanja skandinavska država, nešto manja od Hrvatske. Sastoji se od velikog poluotoka Jutlanda, koji svojim kopnenim dijelom graniči sa Njemačkom, te od gomile otoka i otočića. Kopenhagen je grad veličine Zagreba, smješten na istoku Danske, na otoku Zealand. Na užem gradskom području živi oko pola milijuna ljudi, a u cijeloj gradskoj aglomeraciji oko 1,2 milijuna. Kopenhagen su oko godine 1000. godine osnovali danski kralj Sven I. i njegov sin Knut II. Veliki. Do polovice 12. stoljeća bio je malo ribarsko mjesto, a na važnosti je počeo dobivati godine 1167. godine kada je postao biskupsko sjedište. Odlična prirodna luka pogodovala je razvoju trgovine i obrta i dala ime gradu. 1254. godine je dobio gradska prava te 1536. godine postao prijestolnicom Danskog kraljevstva.

Kopenhagen je pravi biciklistički grad, svi se voze biciklima, sav promet je predodređen za bicikliste. Stoga smo i mi iznajmili bicikle za obilazak grada. Što se tiče razgledavanja grada, obišli smo Christianiju, najveći skvot na svijetu. Christiania je osnovana 1971. godine, kada su ljudi, pretežno hipiji, zauzeli napuštene vojne barake i zajedno protestirali protiv danske vlade. Auti su zabranjeni unutar Christianije, a lake droge (trava, hašiš, …) su dopuštene, odnosno danska vlada je žmirila na oba oka. Sve do prošle godine kada su postale zabranjene i u tom dijelu Danske.

Iduće mjesto po kojem je Kopenhagen poznat je kip male sirene iz bajke Hansa Christiana Andersena, vjerojatno najpoznatijeg danskog pisca. Kip male sirene je smješten na samoj obali, u Churchil parku. Kip je s vremenom postao zaštitni znak grada i prava turistička atrakcija.

‘Hamletov dvorac’

Kako smo imali auto, odlučili smo jedan dan izgubiti na izlet izvan grada. Uputili smo se u dvorac Kronborg, slikovit dvorac nedaleko od Kopenhagena. Smješten na najužem dijelu morskog prolaza Oresunda, koji razdvaja danski grad Helsingor i švedski Helsingborg, dugi niz godina bio je nezaobilazna postaja svih brodova koji su željeli uploviti ili isploviti iz Baltičkog mora. Danskim su kraljevima, koji su vladali objektom još od 1420-ih godina, plaćali visoke poreze. Zbog toga je bio trn u oku Šveđana koji su sredinom 17. st. uspjeli uspostaviti kontrolu nad dvorcem i prolazom. U 18. i 19. st. dvorac je postao zloglasni zatvor, a tragičnu notu dodao je i W. Shakespeare djelom “Hamlet”, čija se radnja odvija upravo ovdje. Od 2000. godine dvorac je pod zaštitom UNESCO-a.

Drugi dio dana smo izgubili na posjet Malmö-u, trećem po veličini gradu Švedske, koji se nalazi sa druge strane morskog prolaza Oresund. Glavni razlog zašto hoćemo ići u Malmö je da pređemo preko poznatog mosta Oresund. Most Öresund što povezuje Dansku i Švedsku je jedan od najambicioznijih projekata prošlog stoljeća. Most dugačak 16 kilometara je pušten u promet u srpnju 2000. Preko njega vodi cesta sa četiri trake i pruga sa dva kolosjeka smještene iznad i ispod razine mora – zahvat koji združuje sve primjene i tehnologije modernog graditeljstva.

Sendvič i pivo – 100 kuna

A sad malo o hrani i piću. Najpoznatija danska hrana je smorrebrod, otvoreni sendvič na kruhu i maslacu, sa svime i svačime: sušena riba, meso, jaje, razno povrće i salate, … Najpoznatije dansko pivo su Tuborg i Carlsberg, makar postoje mnoge marke piva kao Faxe, Albani ili Ceres. Pivo kao pivo nije loše, to su obično lager piva, ali se nikako ne može mjeriti sa belgijskim ili njemačkim pivom. Cijene hrane i pića su ogromne za hrvatske prilike. Smorrebrod i pivo dođe oko 100 danskih kruna, što je otprilike stotinjak kuna.

Samu Novu godinu smo proslavili na glavnom gradskom trgu Radhuspladsen. Trgom dominira gradska vijećnica po kojoj je trg i dobio ime, te kip Hansa Christiana Andersena. Na tom trgu završava (ili počinje :)) i poznata ulica Stroget, koja je poznata kao i najdulja pješačka shopping zona. Za vrijeme novogodišnje noći, taj trg je pravo bojno polje. Hrpetina vatrogasnih kola i policije, nepregledne hrpe pirotehnike, i pirotehnike, i pirotehnike. Ljudi satima ispucavaju tu pirotehniku u zrak, rakete padaju po ljudima, pucaju petarde. Većina ljudi nosi zaštitne naočale i slušalice protiv buke. Kako mi nismo bili dobro opremljeni, nakon jedne puknute rakete između nas, napuštamo Radhuspladsen. Živi. :-)

Hamburg – grad mostova

Nakon nekoliko dana provedenih u Danskoj vraćamo se u Hamburg, na osjetno jeftinije pivo i hranu. Hamburg je drugi po veličini grad u Njemačkoj, smješten na rijeci Elbi. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka s direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti St. Pauli i Altona. Obale su povezane mostovima, kao i tunelom ispod Elbe. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesak i mulj. U međuvremenu su s obje strane Elbe podignuti nasipi, koji još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene. U gradu je na Alsteru napravljena ustava pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. “Jezero” je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojena unutrašnjim i vanjskim Alsterom. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeni plovni kanali, rječice i kanali premošteni su s više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad s najviše mostova u Europi i ima ih više nego Venecija (400), Amsterdam (1200) i London zajedno.

Noćimo u Hamburgu, te sutradan ujutro krećemo put kući. Vrlo zgodna destinacija za Novu godinu, ali poprilično skupa za naše uvjete.

 

Category: Hosteler, Putopisi
You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed.Both comments and pings are currently closed.

Comments are closed.